Zašto se menja naš životni i radni prostor

Pojam životnog i radnog prostora u dvadeset prvom veku doživljava ozbiljne transformacije. Sa pojavom i dramatičnim razvojem informacionih tehnologija, pojavom novih oblika rada i radnih pozicija javlja se i nova organizacija životnog i radnog prostora. Zanimljivo je da pojam striktnog i definisanog (odvojenog) životnog i radnog prostora počinje da se gubi i da je sve više relacija poslovno/privatno isprepletena.

Kako dvadeset prvi vek dovodi do promene u svim sverama života (ekonomskim, tehnološkim, socijalnim i kulturnim) neminovno je da svoj uticaj izvrši i na polje arhitekture, enterijera i dizajna.


Koncep održivog razvoja kao nova filozofija i strategija društvenog razvoja koja se bavi poboljšanjem kvalitete života i zaštitom i unapređenjem životne sredine, sve više utiče na transformacije u sveri arhitekture i građevinarstva.
Novi oblici transformacije životnog i radnog prostora su neminovni…
Trendovi se prirodno prelivaju i na delatnosti koje paralelno prate arhitekturu, a to su  enterijer i dizajn.
Šta se ustvari događa…
U postindustrijskoj eri ekološki kriterijumi dolaze u prvi plan i postaju dominantni. Masovna proizvodnja dovela je do porasta količine otpadnog materijala koji ima ogromne negativne posledice na životnu sredinu. Nastupio je momenat preispitivanja i pokretanje izmena postojećih tehnologija i procesa. Pažnja je sada usmerena na kreiranje radikalno novih koncepata proizvoda sa ekološkim vrednostima. Ekološki prizvodi prave prvi korak ka konceptu održivog razvoja i uskladu su sa zaštitom životne sredine.
Kako se to reflektuje na uređenje prostora u kome živimo i radimo?
  1. Vraća se upotreba prirodnih materijala u enterijeru kao što su drvo, kamen, opeka…
  2. U dekoraciji su sve prisutniji proizvodi koji manje zagađuju okolini i imaju duži vek trajanja…vuna,pamuk,koža
  3. Sve je veća upotreba recikliranih materijala
  4. Osvetljenje prostora je jedan od primarnih kvaliteta savremenog enterijera
  5. Upotreba zelenila i zelenih ambijenata u prostoru su priorite
Iz svega navedenog vidimo da pojava informacionih tehnologija i održivi razvoj u najvećoj meri utiču na transformaciju našeg životnog i radnog prostora.

Tako je era nomadskog rad na daljinu je sve više popularna, rad od kuće je ne tako retka situacija u današnjoj podeli rada. Ovakav trend briše granice između poslovnog i privatnog i sve je više zastupljen koncept u kome je radni prostor postaje neizostavni deo dnevnog boravka. Nije retka situacija i da u okviru stana/kuće imamo posebnu radnu prostoriju…koja može imati funkciju kancelarije, mini radionice, prostorije za prijem klijenata/stranaka.


Ovakav trend briše granice između poslovnog i privatnog i neretko se zapitamo.. da li će nestati potreba za klasičnim radnim mestom u budućnosti?
Ova situacija nas samo uvodi u jedan novi način promišljanja. Potreba za transformacijom radnog mesta je neophodna.
Pojava freelance poslova
Kako je rad na daljinu inicirao pojavu čitave grupe i pod kategorije freelance poslova, rad od kuće je postao sve popularniji. Mogućnost da sami upravljate svojim vremenom i organizujete radne zadatke u skladu sa zahtevima klijenta mnogima pretstavlja izazov u kome žele da se oprobaju. Međutim, ovakva vrsta rada zahteva mnogo više samodiscipline i posvećenosti. Neretko i inventivnosti u organizaciji radnog prostora i radnog vremena.
Ulaganje u pozitivno freelance/radno okruženje
Neka od prvih istraživanja transformacije radnog mesta nam govori da rad na daljinu (rad od kuće) može ostaviti osećaj isključenosti od zajednice i kolega  što direktno utiče na produktivnost u radu.
Potrebno je da se obezbedi pozitivno radno okruženje, koje direktno utiče na produktivnost freelancer-a.
Tako sve više imamo pojavu coworking prostora koji nude frilenserima da izađu iz svog kućnog okruženja i oprobaju je u radu sa ostalim kolegama. Većina coworking prostora nudi mogućnost iznajmljivanja radnog mesta koje je opremljeno svom neophodnom informacionom infrastrukturom za svakog freelensera, a što je najvažnije nudi mogućnost interakcije i povezivanja sa ostalim frilenserima. Pored radnih pozicija tu su i zajedničke prostorije za okupljanje i aktivnosti u pauzama tokom rada, koje dodatno doprinose socijalizaciji svih korisnika.
Ovakva organizacija rada ima mnogo prednosti..
Ulaganje u pozitivno radno/coworking okruženje doprinosi produktivnijem radu,mogućnosti izgradnje tima i stvaranje pozitivnog radnog okruženja i stvaranje zajednice koja je okupljena oko sličnih poslova i sistema vrednosti.
Koje nas još promene u organizaciji životnog i radnog prostora očekuju, vreme će tek pokazati.
Ja znam da se moj životni i radni prostor u zadnjih 5 godina poprilično transformisao, priznajem da mi adaptacija ne ide baš uvek lako :)
Kako je kod vas, pišite mi u komentarima!
Do naredne teme, puno pozdrava, Nataša
#životniprostor  #radniprostor  #enterijer  #održivirazvoj #informacionetehnologije

Коментари

Популарни постови са овог блога

Jedinstvo 3 faktora, promišljanje arhitekture

(Ne)zainteresovani za životno okruženje

Koncept zdravog stanovanja